Podrška osobi oboljeloj od demencije

Za osobe koje boluju od demencije vrlo je važna podrška obitelji, prijatelja i bliskih osoba. U ovom tekstu pokušat ćemo pružiti smjernice kako prići takvoj osobi i pružiti joj primjerenu podršku.

 

Što je demencija?

Iako se demencija većinom javlja kod starijih ljudi, ona nije dio normalnog starenja. Demencija je sindrom uzrokovan različitim bolestima ili traumom mozga koji utječu na pojedinčevo pamćenje, mišljenje, ponašanje i sposobnost izvođenja svakodnevnih aktivnosti¹. Uobičajeni su simptomi: gubitak pamćenja, oslabljeno prosuđivanje i rezoniranje, teškoće s apstraktnim mišljenjem, neprikladno ponašanje, gubitak komunikacijskih vještina, dezorijentacija u vremenu i prostoru, problemi s ravnotežom i držanjem, zanemarivanje osobne higijene i sigurnosti, halucinacije, paranoja ili agitacija². Dijagnoza demencije može biti emocionalno preplavljujuća za pojedinca kao i obitelj. Osobe  s demencijom zahtijevaju intenzivniju brigu i pomoć kako se stanje pogoršava. Iako ne postoji način da se u potpunosti ublaže simptomi demencije, održavanje obrazaca spavanja, zdrave prehrane, redovnog vježbanja, kognitivne stimulacije i socijalizacije mogu pomoći osobi s demencijom da održi normalnu razinu funkcioniranja što je duže moguće¹.

 

Kako komunicirati s osobom oboljelom od demencije?

Nikako nemojte govoriti stvari poput: „Da li se sjećaš?“, „Pokušaj se sjetiti!“, „Jesi li zaboravio?“, „Pa kako to ne znaš?!“ Nemojte postavljati pitanja koja propituju kratkoročno pamćenje, poput: „Da li se sjećaš što smo radili prošlu večer?“ Odgovor će vjerojatno biti: „ne“, što može biti ponižavajuće za osobu s demencijom. Ne ističite teškoće s pamćenjem. Izbjegavajte govoriti: „Upravo sam ti rekao to.“ Umjesto toga, ponovite rečeno uvijek iznova. Nemojte koristiti mnogo zamjenica, već koristite imenice. Primjerice, umjesto „sjedni tamo“, recite „sjedni na plavu stolicu.“ Nemojte govoriti ispred osobe s demencijom kao da nije prisutna. Uvijek ju uključite u bilo koji razgovor kada je ona prisutna. Nemojte koristiti novije i nepoznate riječi, sarkazam ili ironiju.

Komunicirajte kratko, jednostavno i jasno. Dajte jednu uputu ili pitajte jedno pitanje u određenom vremenu. Recite osobi s demencijom tko ste ukoliko se vam se čini da se kod nje pojavila bilo koja sumnja. Zovite ju njenim imenom. Govorite sporo jer toj osobi može biti potrebno više vremena da bi razumjela što je rečeno. Koristite pitanja na koja se može odgovoriti s „da“ ili „ne“. Primjerice, pitajte: „Da li si uživao u ručku? umjesto „Što si jeo za ručak?“ Pronađite drugačiji način da kažete istu stvar ukoliko ju osoba nije razumjela. Pokušajte koristiti jednostavnije izjave s manje riječi. Koristite distrakciju ukoliko bi govorenje cijele istine uznemirilo osobu s demencijom. Primjerice, kao odgovor na pitanje: „Gdje je moja majka?“ mogli biste reći „Ona nije trenutno ovdje“ umjesto „Ona je umrla prije 20 godina.“ Koristite ponavljanje koliko god je to potrebno. Budite spremni ponavljati iste stvari  iznova jer ih se osoba s demencijom nije u mogućnosti dosjetiti. Kako biste privukli i održali pažnju osobe, nasmijte se, uspostavite kontakt očima, koristite geste, dodir i druge tjelesne pokrete. Iako osoba s demencijom može imati teškoće u održavanju razgovora, važno je da ohrabrujete socijalnu interakciju, budete strpljivi i pokažete empatiju³.

 

Kako biti podrška osobi oboljeloj od demencije?

Prihvatite promjene s kojima se osoba s demencijom suočava. Čak i ako se ne može dosjetiti imena, i dalje može prepoznati i imati osjećaje za svoje prijatelje i obitelj¹. Iako je ovo bolno razdoblje na mnoge načine, cijenite vrijeme koje imate s vašom bliskom osobom koja boluje od demencije. Naučite o demenciji. Razumijevanje što očekivati, pomoći će vam u prepoznavanju teškoća s kojima se suočava osoba s demencijom tijekom svakog stadija svoje bolesti. Ohrabrite osobu s demencijom da koristi pomagala za pamćenje, bilježnicu ili telefon radi kreiranja liste stvari koje treba obaviti svako jutro i nosi ih sa sobom. Primjerice da koristi alarm kao podsjetnik za uzimanje lijeka⁴.

Naglasite preostale snage. Pokušajte olakšati osobi s demencijom svakodnevne uspjehe, pružajući joj vizualne i verbalne znakove za svakodnevne aktivnosti. Pojednostavite zadatke i rutine. Razdijelite veće zadatke u male korake. Prepoznajte i uključite se u aktivnosti koje su ugodne i značajne osobi s demencijom¹.  Primjerice, ako je osoba uživala u kuhanju, može i dalje osjećati zadovoljstvo jednostavnim zadatkom pranja povrća za večeru. Uključite osobu s demencijom u svakodnevne aktivnosti što je više moguće s obzirom na ono što je sposobna učiniti. Primjerice, možda neće moći zavezati cipele, ali će moći staviti odjeću u košaru. Možda neće biti sigurno dati osobi da obrezuje biljke u vrtu, ali će moći zalijevati biljke vodom. Potaknite sudjelovanje u aktivnostima na otvorenom jer to može za osobu s demencijom djelovati vrlo terapijski. Možete s osobom ići u kratku šetnju, posjetiti park te čak i sjedenje na balkonu ili vrtu može biti opuštajuće.

Trebate razumjeti da se nitko s ovim ne može suočavati sam. Potražite podršku prijatelja, obitelji ili grupe za podršku. Na taj način, moći ćete učiti iz iskustava drugih koji su se suočili s istim izazovima. Povezivanje s drugima koji su osobno doživjeli ono kroz što prolazite mogu smanjiti osjećaj izolacije, straha i beznadnosti³. Potražite profesionalnu pomoć. Savjeti i podrška stručnjaka mogu vam pomoći u usvajanju učinkovitih načina pružanja pomoći osobi s demencijom kako biste joj omogućili da funkcionira što je moguće bolje.

Za kraj slijedi citat nepoznatog autora: „Sjećamo se njihove ljubavi kada se oni više ne mogu sjetiti.“

 

Napisala: Tanja Stokanović

Literatura

¹ American Psychological Association (2015). Living well with dementia. Preuzeto 27. veljače, 2021, sa https://www.apa.org/topics/aging-end-life/living-dementia

² White, M., Segal, J., Robinson, L. i Smith, M. (2020). Dementia Symptoms, Types, and Causes. Preuzeto 27. veljače, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/alzheimers-dementia-aging/living-with-dementia.htm

³ Robinson, L., Wayne, M. S. i Segal, J. (2020). Tips for Alzheimer’s and Dementia Caregivers. Preuzeto 27. veljače, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/alzheimers-dementia-aging/tips-for-alzheimers-caregivers.htm

⁴ Robinson, L. i Smith, M. (2020). Coping with an Alzheimer’s or Dementia Diagnosis. Preuzeto 27. veljače, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/alzheimers-dementia-aging/coping-with-an-alzheimers-or-dementia-diagnosis.htm

 

Fotografija: Unsplash