Pokretanje poduzetničkog podhvata

Ideja + prilika + tim + resursi = pothvat
Tri su osnovna elementa, bez kojih je nemoguće pokrenuti i uspješno voditi poslovni pothvat: poslovna prilika, resursi i poduzetnik/poduzetnički tim.
Svaka poslovna ideja ne predstavlja poslovnu priliku. Pronalazak dobre ideje predstavlja samo prvi korak u razvoju poduzetničkog procesa. Zapravo, od 100 ideja prezentiranih investitorima obično 1, a ponekad 2-3 budu financirane. Da bi neka poslovna ideja bila i poslovna prilika, ona treba biti dovoljno atraktivna, postojana, izložena u pravo vrijeme, vidljiva kroz neki proizvod/uslugu, koji stvara dodatnu vrijednost za svog kupca/ krajnjeg korisnika. Osnovna karakteristika poslovne prilike je njena tržišna opravdanost, odnosno postojanje dovoljno velikog tržišta, zainteresiranog za kupovinu određenog proizvoda i usluge.
Jedno od najčešćih pogrešnih shvaćanja među budućim poduzetnicima je da prvo treba imati sve resurse “na broju”, pogotovo novac, kao preduvjet uspjeha pothvata.
Misliti prvo na novac je velika pogreška. Dobre poslovne prilike lako dođu do novca. Svi investitori će vam reći da su ono što nedostaje dobre poslovne prilike i dobri poduzetnici, ne novac.
Ključni faktor uspjeha poduzetničkog pothvata svakako je čovjek, odnosno poduzetnik i tim ljudi koji ga okružuju. Poduzetnik je taj koji pronalazi poslovnu priliku i upravlja resursima s ciljem stvaranja nove vrijednosti. Nedostatak ravnoteže između osnovnih elementa poslovnog pothvata (poslovne prilike, resursa i poduzetnika/poduzetničkog
tima) također može biti razlog neuspjeha ili odbijanja investitora da financiraju projekt.

Neki od izvora financiranja poslovnog poduhvata – kako do novaca?

Krediti
Ukoliko nisu u mogućnosti sami financirati svoj poslovni pothvat poduzetnici se za pomoć u financiranju najčešće obraćaju svojim poslovnim bankama. Sve poslovne banke daju poduzetničke kredite. Za donošenje kvalitetne odluke o načinu financiranja poslovnog pothvata potrebno je razmotriti sve kreditne uvjete i usporediti kreditne ponude više banaka. Pri odabiru kredita treba voditi računa o namjeni kredita, uvjetima kreditiranja i troškovima kredita.

Fondovi EU
Nakon stjecanja statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, Hrvatskoj su se otvorili pretpristupni programi EU, a danas koristimo IPA program i Programe zajednice u kojima sudjeluje Republika Hrvatska (Sedmi okvirni program – FP7 / istraživanje, tehnološki razvoj; CIP – poduzetništvo i inovacije; Progress – zapošljavanje i socijalna politika; Media 2007; Kultura 2007-2013; Europa za građane; Civil Protetction Financial Instrument; Program za zdravlje 2007-2013; MARCO POLO II; IDABC; Fiscalis 2013 – porezi; Customs 2013 – carine).
Europska komisija naglasak stavlja na izravnu i neizravnu podršku malim i srednjim poduzećima te sustavu podrške privatnom sektoru s ciljem povećanja dodane vrijednosti proizvodnje i jačanja konkurentnosti općenito. Poseban naglasak je na područjima koja zaostaju u razvoju. Informacije o otvorenim natječajima za bespovratna sredstva možete dobiti u nadležnim ministarstvima, agencijama za razvoj, komorama i putem web-a.

Natječaji za dodjelu bespovratne pomoći hrvatskih ministarstava, donatori i dr.

Ministarstva Republike Hrvatske donose svoje programe koji sadrže pregled smjernica za provedbu poticaja za razvoj za određeno razdoblje. Programima se utvrđuju ciljevi, mjere i zadaci te mehanizmi provedbe i praćenja aktivnosti i projekata. Na osnovu programa donose se operativni planovi. Operativni planovi sadrže projekte, korisnike, mjere i sredstva poticaja za određenu godinu u cilju provedbe programa. Na osnovu toga se raspisuju natječaji za dodjelu bespovratne pomoći, natječaji za dodjelu različitih vrsta potpora i nagrada i dr.

Neformalni izvori financiranja
Poslovni anđeli ili “venture” kapital
Neformalni investitori ili poslovni anđeli su bogati pojedinci koji su spremni koristiti svoje financijske resurse za rizična ulaganja, a na temelju svojih iskustava i interesa. Kod ovakvih vrsta financiranja najčešće se razvija partnerski odnos između poduzetnika i investitora.
Rizični kapital je izvor financiranja malih i srednjih poduzeća koja obećavaju intenzivan rast. Investitori rizičnog kapitala ulažu svoje novce u takvo poduzeće, a za uzvrat dobivaju dio vlasništva i određeni stupanj kontrole u takvom poduzeću. Obično ne postoji fiksni vremenski okvir za povrat ulaganja te je zbog toga takav način financiranja
fleksibilniji za poduzeća s potencijalom visokog rasta. Često tekući prihodi ne omogućuju istu razinu financiranja kroz bankarsko zaduživanje. Ne postoji izvjesnost za ulagača da će svoj novac dobiti natrag pa se zato takav kapital i zove rizični.
U Republici Hrvatskoj djeluje nekoliko venture fondova, a od velike pomoći može Vam biti HVCA – Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (www.cvca.hr ) na čijoj web stranici se objavljuju javni natječaji za financiranje venture kapitalom, kao i prilike za ulaganje.

Tekst preuzet: Poslovanje poduzeća i poduzetničko okruženje; https://www.hzz.hr/UserDocsImages/Business%20enterprise%20and%20entrepreneurial%20environment%20-%20final.pdf

Fotografija: Unsplash