Racionalizacija kao obrambeni mehanizam u psihologiji

Racionalizacijski obrambeni mehanizam može se objasniti kao reakcija koju netko može imati nakon što donese odluku, razmisli ili se uključi u određeno ponašanje. Nakon što izaberu, mogu konstruirati razlog koji objašnjava zašto su učinili određene stvari ili se osjećali na određeni način. Ovaj razlog se može iskoristiti u pokušaju da opravdaju svoj postupak – sebi ili drugima. Obrambeni mehanizam racionalizacije jedna je od teorija psihološkog obrambenog mehanizma koju je izvorno identificirao Sigmund Freud. cijenjenom teorijom u psihologiji.

Racionalizacija je, u svojoj srži, način na koji ljudi mogu opravdati nepoželjne osjećaje ili ponašanja koja im ne odgovaraju. Kada pokušavamo racionalizirati neki događaj, mogli bismo doći do objašnjenja koja zvuče logično. Međutim, racionalizacija nesvjesno sprječava ljude da prepoznaju prave razloge ponašanja ili djela. Kad netko koristi racionalizaciju, ne mora nužno lagati. Bolje je (i točnije) na racionalizaciju gledati kao na oblik poricanja ili represije. To je često nesvjesna radnja i mnogi ljudi na kraju povjeruju opravdanjima koja su sami izgradili.

Razlozi zašto ljudi koriste racionalizaciju

Ljudi mogu koristiti obrambeni mehanizam racionalizacije iz nekoliko razloga. Racionalizacija može biti način ispunjavanja mnogih psiholoških funkcija, kao što su:

Izbjegavanje kognitivne disonance: Kada su naše misli i uvjerenja nedosljedni, to uzrokuje oblik nelagode poznat kao kognitivna disonanca. Racionalizacija može biti učinkovit način za smanjenje kognitivne disonance, osobito pri donošenju teških odluka, prema nekim istraživanjima.

Sprječavanje razočaranja: Razočaranje je normalan dio života, ali svejedno može biti bolno i uznemirujuće. Kada se netko suoči s velikim razočaranjem, može racionalizirati tu tugu i nezadovoljstvo kako bi izbjegao nelagodu.

Preskakanje samoanalize: Ponekad ljudima može biti teško suočiti se sami sa sobom u ogledalu. Racionalizacija može biti način da se zaobiđe introspekcija i izbjegne preduboko razmišljanje o bolnim emocijama i neprihvatljivom ponašanju.

Skretanje krivnje: Ljudi koji su počinili ozbiljne prijestupe mogu koristiti racionalizacije kako bi okrivili druge. Jedan primjer obrambenog mehanizma racionalizacije je poricanje, napad i preokret žrtve ili prijestupnika. To može biti način da zlostavljači manipuliraju i kontroliraju svoje žrtve.

Prikrivanje pogrešaka: Kad je netko napravio neugodnu pogrešku, možda će tražiti načine da opravda skrivanje svoje pogreške od drugih. Obrambeni mehanizam racionalizacije može im pomoći da pokušaju izbjeći neugodnosti i krivnju.

Ignoriranje ograničenja: Svi mi imamo ograničenja, ali to ne znači da su naša ograničenja uvijek udobna ili laka za priznati. Racionaliziranje ograničenja može biti način da zanemarimo svoje nedostatke.

Poricanje stvarnosti: Kad se netko nosi s duboko uznemirujućom situacijom, kao što je nasilna veza, može biti nevjerojatno teško nositi se s tim. U tim scenarijima, netko može koristiti racionalizaciju kao način da porekne istinu i zaštiti se od realnosti svoje situacije.

Izbjegavanje prošlih trauma: traumatična iskustva mogu uzrokovati da se ljudi ponašaju na neuobičajen način. Nije neuobičajeno da netko racionalizira bolna sjećanja ili iskustva kako ne bi morao priznati ili se nositi s traumom svoje prošlosti.

Napisala: Lea Matijević

Fotografija: Pixabay