S onu stranu ljutnje sakrio se “MIR”

“Mir ne pronalazite mijenjajući okolnosti svoga života, nego shvaćajući tko ste vi na najdubljoj razini.”

Echart Tolle

 

Jedna korisnica podijelila je svoju životnu priču. Radilo se o osobi koja je puno toga prošla kroz život- i dobrog i lošeg. U razgovoru s njom osjećalo se žaljenje za svim što nije bilo izrečeno, onda kada je trebalo. Osjećala se mrva tuge, šaka samosažaljenja i velika zdjela puna gorčine. Razgovarale smo često o tome otkuda ta gorčina i zašto je tako teško oprostiti onima u koje smo vjerovali, ali su izigrali to povjerenje. Njena obitelj nije tu, sada kada su joj najpotrebniji. Ipak, ona je još uvijek tu- sama za sebe. Što učiniti da povrati unutarnji mir i da oprosti?

Različiti smo u  iskazivanju emocije ljutnje, a isto tako i prepoznavanju iste. Neki ju izražavaju ubrzanim govorom i glasom, poneki pesimističkim stavom prema životu. Tu je i često prisutna napetost, hostilnost, sklonost izazivanju tuđih greški i maloj toleranciji na iste. Istraživanja pokazuju da su osobe koje su svojim osobinama karaktera sklonije ljutnji, isto tako sklonije su obolijevati od visokog krvnog tlaka te ostalih oboljenja krvožilnog sustava. Svaka treća ljutita osoba ima veću šansu doživjeti infarkt srca ili raniju smrt, od osoba koje su mirnije naravi.

Jedna od naglašenih komponenata karaktera tipa A uključuje naglašenost cinizma, nepovjerenja, ljutnje i agresivnosti, sklonost pesimizmu i doživljavanju socijalne okoline kao potencijalno prijeteće i neprijateljske. Ljutnja isto tako utječe na razvoj depresije i tjeskobe te povećava konflike sa socijalnom mrežom osobe. Sve navedeno povratno utječe na konzumaciju lijekova za smirenje, pušenje, alkohol, hipertenziju i povišene vrijednosti kolesterola. Istraživanja potvrđuju da je kod kardiovaskularnih bolesnika koji imaju teže organske promjene ponekad važniji utjecaj psihičkog stanja osobe na razvoj invaliditeta, nego li somatskih uzročnika.

 

Ovo je dakako tema o kojoj se često i rado piše, razgovara i njoj su posvećene mnoge psihoterapije, prijateljski razgovori, meditacije i molitve. Svakodnevnim radom možemo naučiti oprostiti drugima, i sebi, ujedno znači i otpustiti osjećaj ljutnje iz svoje svakodnevnice. Dnevno možemo izdvojiti određeno vrijeme i mjesto da se posvetimo tome zadatku.

Topla preporuka za čitanje je “Ljubav prema nesavršenom- Haemin Sumin”, iz koje slijedi ova mala životna mudrost:

 

“Život vam je težak

ne zato što vas suputava prošlost,

nego zato što o prošlosti

neprekidno razmišljate

i zadržavate se u njoj.

Umjesto da se cjenkate sa svojom prošlošću.

pustite je, tako da može teći kao rijeka.

Vaše istinsko ja nije rijeka sjećanja,

nego ono ja koje stoji uz rijeku

tiho promatrajući njezin tok. “

 

Sijede neke od preporuka za jačanje osjećaja mira i unutarnje povezanosti sa svime dobrim u sebi:

• Obraćanje pozornosti na sitne stvari- promatranje tople šalice čaja, stalba ili ptice na grani- vježbanje uloge promatrača
• Započeti vježbanje uloge promatrača vlastitih emocija- misli i emocije mogu se promatrati, kao i gore navedeni predmeti/bića. Bitno je vježbati spoznaju da sam ja i dalje prisutan tu- čak i kada prizor pred mojim očima ili emocija isčezne u tišini
• Tijelo stari, no um se ne osjeća staro. Naš um nema dob, on stoji u vječnom sada. Naš um je tamo, gdje je i naša misao
• Teškoće su prikriveni blagoslovi koji nas potiču na veću razinu svjesnosti i pozornosti
• Dovoljno spavajte, jedite uravnoteženo, krećite se redovito, razgovarajte s nekim od povjerenja. Izbjegavajte naprezati svoje tijelo- napredovat ćete brže kada tijelo i um budu uravnoteženi
• Nađite vrijeme za ljubav prema sebi- sitnice kojima si ugađate, za tišinu, prihvaćanje, sadašnji trenutak, za um bez misli
• Kada se pojave misli ili emocije, izbjegavajte im pridavati riječi “ja”, “moje misli”, “moje emocije”- pustite ih da se zadrže koliko je potrebno, bez da se s njima poistovjećujete
• Tišina je mirna, besprijekorna i utješna. Spokojan mir je unutarnje zadovoljstvo, koje postižemo kada na trenutak utišamo um
• Kada smo sami na mirnome mjestu, doživljavamo mirnoću uma. Mirnoća hrani i obnavlja um te ga hrani i liječi
• Kada jedete, pokušajte zatvoriti oči i svim čulima uživati u obroku
• Pogledajte kroz prozor i nasmiješite se
• Slušajte glazbu zatvorenih očiju
• Uživajte u tome što radite, ne misleći o cilju
• Preusmjerite svoju pažnju s misli na osjećaj u tijelu- leđima, ramenima, srcu, trbuhu
• Katkad nam je teško kontrolirati emocije. Tada možete šetati, pogledati neki film, čitati ili meditirati
• Jeste li razmišljali naučiti nešto novo? Ovladati nekom novom vještinom ili se posvetiti nekom hobiju, volontiranju?
• Kada vas posjeti tuga, ne pokušavajte je odgurnuti. Umjesto toga, zakoračite u samo središte svoje tuge i zagrlite je. Nakon plakanja, počinje se zamjećivati svjetlo na kraju tunela
• Brinite o sebi i životnom prostoru u kojem boravite- kako bi imali dobar osjećaj i mogli udahnuti punim plućima
• Do opraštanja može dovesti samo istinsko shvaćanje i suosjećanje. Ispod nečije nasilne prirode uvijek leži strah, a ispod njega povreda i ranjenost
• Odlučite li se razumijeti druge koji su vas povrijedili, nema mjesta za mržnju, nego za oprost
• Razumijeti i prihvatiti pogreške drugih, ali i vlastite nesavršenosti
• Zagledajte se s blagošću u svoju bol, bez da je poričete ili joj se opirete. Kada to učinite, ispod boli otkrit ćete da leži sama ljubav- ona može biti usmjerena prema sebi samome, stvarima u kojima uživamo ili nekim osobama koje su trenutno ovdje uz vas

 

I za kraj…

 

“Rane srca iscijeljuju se u dodiru s ljepotom i humorom.

Kada hodamo kroz prirodne ljepote, naše se misli odmaraju.

Kada promatramo prekrasna umjetnička djela, naši osjećaji ožive.

Kada razgovaramo s duhovitim prijateljem, naš se um razvedri.

Kroz ljepotu i humor vraćamo se svom izvornom stanju

i opet postajemo cjeloviti.”

 

Napisala: Tihana Pandl

Slika preuzeta s: Pixabay