Samopoštovanje: zašto je važno i kako ga izgraditi?
Novost, objavljeno 31.03.2025.
Svatko ima dane kada se ne osjeća dobro u vezi sebe. U adolescenciji, periodu života koji je, osim zanimljiv, i izazovan, ti dani mogu biti učestaliji. Međutim, ako su takvi loši osjećaji stalno prisutni, mogu imati negativne posljedice po mentalno zdravlje i svakodnevni život. Adolescencija je period u kojem se javljaju pokušaji izgradnje vlastitog identiteta i ostvarenja samostalnosti, što je uspješnije i lakše ukoliko se osoba osjeća dobro i ugodno u svojoj koži.
Samopoštovanje je osjećaj vlastite vrijednosti, a odražava pozitivan ili negativan stav koji netko ima o sebi. Često ga se shvaća kao osjećaj „dovoljno sam dobar“. Važno je napomenuti da ono ne odražava nužno stvarne talente i sposobnosti koje osoba ima, niti način na koji ju drugi procjenjuju.
Postavlja se pitanje je li razina samopoštovanja važna? Pokazalo se da samopoštovanje ima utjecaja na razvoj važnih životnih ishoda, poput zadovoljstva u socijalnim odnosima, obrazovanju, uspjehu na poslu, psihičkom i fizičkom zdravlju.
Samopoštovanje adolescenata često je povezano s kontekstualnim činiteljima kao što su školska okolina, obrazovanje, sport i odnosi s vršnjacima.
Neka istraživanja pronašla su poveznicu niskog samopoštovanja s lošijim zdravljem, više depresivnih simptoma, većom sklonosti kriminalnim ponašanjima i smanjenom financijskom uspjehu u odrasloj dobi. Osim toga, povezano je i s manje funkcionalnim strategijama nošenja s problemima poput pijenja alkohola, prejedanja, pušenja i socijalnim povlačenjem.
KAKO RAZLIČITE RAZINE SAMOPOŠTOVANJA OBLIKUJU PONAŠANJE?
Zamisli situaciju, iz eseja si dobio manju ocjenu nego što si očekivao, a profesorica ti kaže da nisi u potpunosti odgovorio na zadana pitanja te poručuje da za sljedeći put bolje proučiš temu i slijediš pitanja. Kako bi ti reagirao? Bi li to shvatio kao kritiku i osjećao se loše? Ili bi pak riječi profesorice shvatio kao smjernicu i dobronamjernu uputu koju ćeš iskoristiti kako bi popravio svoj budući uradak? Dok će se osobe s nižim samopoštovanjem vjerojatnije osjećati nesposobno i osobno shvatiti primjedbu, osobe s visokim samopoštovanjem će prihvatiti savjet te se usmjeriti na ono što mogu promijeniti i poboljšati.
Osobe s visokim samopoštovanjem otpornije su i bolje se nose sa stresom, imaju pozitivan pogled na život i manje su podložne problemima mentalnog zdravlja poput depresivnih i anksioznih simptoma. Spremne su prihvatiti izazove, biti uporne u slijeđenju svojih ciljeva i ne biti obeshrabrene neuspjehom. Osobe koje cijene sebe spremnije su uložiti više vremena i truda u osobni razvoj, bilo kroz obrazovanje, hobije ili sport. Također, sklonije su formiranju pozitivnih socijalnih odnosa i efikasnijoj komunikaciji; znaju postaviti granice, izraziti svoje potrebe i konstruktivno riješiti konflikte.
S druge strane, osobama niskog samopoštovanja često se javlja osjećaj bezvrijednosti ili neadekvatnosti. Javlja se sumnja u sebe i svoje sposobnosti, manjak motivacije za promjenom te izbjegavanje novih prilika jer bi mogle rezultirati neuspjehom. Nisko samopoštovanje može voditi do problema u socijalnim odnosima poput prevelike osjetljivosti na kritiku, toleriranja nezdravih ili nasilnih ponašanja te stalnog traženja odobravanja od drugih.
KAKO OJAČATI SAMOPOŠTOVANJE?
Poznato je da se razina samopoštovanja kroz život može mijenjati, a posebno je niska u adolescenciji. Jedna dobra stvar koja proizlazi iz prethodne, na prvu pomalo obeshrabrujuće rečenice, je to da je samopoštovanje promjenjivo i da ga je kao takvo moguće poboljšati!
Postoje pogreške u mišljenju koje mogu dovesti do smanjenog samopoštovanja. Iz tog je razloga važno osvijestiti podrijetlo negativnih misli o sebi. Ovo su neke od čestih pogrešaka u mišljenju:
- Sve ili ništa mišljenje – način gledanja na stvari kao da su ili potpuno dobre ili potpuno loše: „ Ako ne napišem dobro ovaj test, onda nikako neću moći imati ocjenu koju želim.“
- Mentalno filtriranje – usmjeravanje samo na negativno, što može izobličiti vlastiti pogled na situaciju: „ Loše sam napisala ovaj esej i sada će svi pomisliti da mi ništa u školi ne ide.“
- Pretvaranje pozitivnih stvari u negativne – umanjivanje vlastitih postignuća i drugih pozitivnih iskustava inzistiranjem da se ona ne broje: „Ovo odgovaranje je dobro prošlo samo zato što su pitanja bila prelagana.“
- Skakanje u negativne zaključke – sklonost skakanju u negativne zaključke kada za to ima jako malo dokaza ili ih pak uopće nema: „Prijatelj mi nije odgovorio na poruku, sigurno sam napravio nešto što ga je naljutilo.“
- Zamjena osjećaja s činjenicama – zamjena vlastitih osjećaja ili uvjerenja s činjenicama: „ Osjećam se nesposobno, što sigurno znači da nikada neću biti dobra ni u čemu.“
- Negativni self-talk – podcjenjivanje i spuštanje samog sebe, previše šala o vlastitim neuspjesima: „Nikad ništa ne napravim kako treba, bolje da se ni ne trudim.“
U slučaju da primijetiš da koristiš bilo koji od ranije navedenih primjera negativnog razmišljanja o sebi, već si napravio prvi korak! Sada kada znaš da postoje, možeš se usmjeriti i na njihovo prihvaćanje ili mijenjanje. Negativne ili neistinite misli zamijeni pozitivnim, realističnijim mislima.
Evo nekoliko strategija pomoću kojih je moguće raditi na svome samopoštovanju:
- Korištenje ohrabrujućih izjava – važno je biti nježan prema sebi. Umjesto razmišljanja o tome da situacija neće proći dobro, probaj se fokusirati na pozitivno. Reci si: „Iako je teško, ja to mogu.“
- Opraštanje sebi – činjenica je da svi tu i tamo naprave pogrešku, što je normalno i ljudski, ali pogreške nisu trajna refleksija nekoga kao osobe. Reci si: „Možda i jesam napravila pogrešku, ali to me ne čini lošom osobom.“
- Izbjegavanje „morao bi“ i „trebao bi“ izjava – ako primijetiš da su tvoje misli pune ovakvih riječi, moguće je da si postavljaš prevelike zahtjeve. Smanjivanjem prisutnosti takvih riječi u mislima možeš doći do zdravijeg pogleda na vlastita očekivanja.
- Preoblikovanje negativnih misli – shvaćanje negativnih misli kao signala za isprobavanje novih, zdravijih obrazaca razmišljanja. Zapitaj se: „O čemu mogu razmišljati i što učiniti da ovu situaciju učinim manje stresnom?“
- Prihvaćanje negativnih misli – Ako primijetiš da ti je teško promijeniti negativne misli, pokušaj ih prihvatiti! Ponovi svoje negativne misli više puta. Cilj je udaljiti se od automatskih misli i uvjerenja te ih promotriti. Tu su, javljaju se, ali ne znači da su istinite. Na kraju dana, bilo bi dobro shvatiti da su to samo riječi i ništa više od toga.
- Traženje podrške socijalne okoline – provodi vrijeme s ljudima koji te čine sretnim i ne boj se zatražiti razgovor ako zatrebaš. Ako je prijatelji pravi, nećeš mu biti naporan niti dosađivati već će mu biti drago saslušati te i biti tu za tebe.
- Postavljanje realističnih ciljeva – umjesto postavljanja previsokih i teško dostižnih ciljeva, radi na postavljanju realističnih ciljeva i slavljenju i malih pobjeda!
IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI I JAČANJE SAMOPOŠTOVANJA
Izvannastavne aktivnosti važne su za socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj mladih kao i za razvoj samopoštovanja. Poticanjem učenika na sudjelovanje u sportskim, volonterskim ili sličnim aktivnostima, škola može ostvariti utjecati na stvaranje kvalitetnijih odnosa između učenika što rezultira i većim osjećajem pripadnosti školskoj okolini i osjećaju povezanosti, a to sve pozitivno utječe na samopoštovanje.
Sudjelovanje u sportskim aktivnostima može doprinijeti učenju vrijednosti timskog rada, uspostavljanju prijateljstava, razvoju komunikacijskih vještina, i uporabi akademskih vještina u drugim područjima. Razvijanje i ponuda većeg broja sportskih programa mogla bi povećati uključenost učenika u sport.
Pokazalo se da postoji pozitivan utjecaj volontiranja na mentalno zdravlje mladih. Iz tog razloga, valjalo bi pronaći učinkovite strategije za privlačenje i zadržavanje mladih volontera. Volontiranje mladih pozitivno utječe na stavove mladih prema sebi, školi i učenju, građanskoj angažiranosti, društvenim vještinama i školskom uspjehu. Osim toga, može biti prilika za razvoj vještina timskog rada, vještine rješavanja problema, planiranje i organizacijske vještine, komunikacijske vještine, podršku zajednice i težnje ka karijeri.
Za kraj, kroz male korake poput prepoznavanja negativnih misli, promjene perspektive i sudjelovanja u aktivnostima koje osobu ispunjavaju, moguće je postepeno graditi zdravije samopoštovanje. To je vještina na kojoj svi možemo raditi – počni već danas s malim koracima!
Autorica: Gloria Lukačević
Literatura/reference:
Coffey, J.K., & Warren, M.T. (2020). Comparing adolescent positive affect and self-esteem as precursors to adult self-esteem and life satisfaction. Motiv Emot 44, 707–718. https://doi.org/10.1007/s11031-020-09825-7
Hyejin Bang, H., Doyeon Won, D., & Sanghyun Park, S. (2020). School engagement, self-esteem, and depression of adolescents: The role of sport participation and volunteering activity and gender differences, Children and Youth Services Review, Volume 113 https://doi.org/10.1016/j.childyouth.2020.105012.
Orth, U., & Robins, R. W. (2022). Is high self-esteem beneficial? Revisiting a classic question.American Psychologist, 77(1), 5–17. https://doi.org/10.1037/amp0000922
Orth, U., & Robins, R. W. (2014). The Development of Self-Esteem. Current Directions in Psychological Science, 23(5), 381-387. https://doi.org/10.1177/0963721414547414
Pazzaglia, F., Moè, A., Cipolletta, S., Chia, M., Galozzi, P., Masiero, S., & Punzi, L. (2020). Multiple Dimensions of Self-Esteem and Their Relationship with Health in Adolescence. International Journal of Environmental Research and Public Health, 17(8), 2616. https://doi.org/10.3390/ijerph17082616
https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/adult-health/in-depth/self-esteem/art-20045374
https://www.thelatrust.org/articles/boosting-self-esteem-in-teenage-years
https://www.dailyom.com/journal/9-ways-to-boost-your-self-esteem/aff=910&utm_source=google&utm_medium=ppc&utm_campaign=PerformanceMaxTarot_EU_UK&acct=9358138875&utm_content=pmax&gad_source=1&gclid=Cj0KCQjw1um-BhDtARIsABjU5x5gRb6b5T48R-_3zZY7LDerJCzxh4EFqbwCYI6D3kK7tA-YvIneVYMaAq_QEALw_wcB
https://www.topdoctors.co.uk/medical-articles/self-esteem-and-how-it-affects-somebody-s-life
Izvori fotografija: