Savjeti za bolje razumijevanje jedni drugih

Komunikacija predstavlja sredstvo kojim uspostavljamo, održavamo i mijenjamo odnose, stoga je sposobnost uspješne komunikacije jedna od najvažnijih životnih vještina. Društvena smo bića i činjenica je da ne možemo bez komunikacije te interakcije s drugima. Ako bismo i mogli, želimo li zapravo to? Ljudi ne bi bili ljudi bez komunikacije i interakcije. Bez tih sposobnosti, ne bismo pravilno međusobno funkcionirali i drugačije bismo živjeli.

Komunikaciju možemo definirati kao proces razmjene informacija. Svaki čin čovjekova ponašanja, kao reakcija na nešto ili nekoga, može se protumačiti kao komunikacija. Svaka gesta nosi jedinstvenu poruku. Komunikacija može i ne mora biti samo usmenim putem, glavna misao i poruka može se prenijeti i na drugi način. Zato postoji više vrsta komunikacije, a najpoznatije su verbalna i neverbalna komunikacija.

Verbalna komunikacija je ona koju pojedinac ostvaruje govorom (i pismom kao zapisom govora). Verbalna komunikacija ima dva osnovna vida: monolog i dijalog. Oblik je komunikacije koji svakodnevno koristimo, u razgovoru sa samima sobom ili s drugima. Teško bismo išta postigli da nemamo sposobnost govora i mogućnost interakcije s drugima. Moguće je, naravno, ali komunikacija nam olakšava život. Pod pretpostavkom da znamo komunicirati na prikladan način.

Neverbalna komunikacija je bilo koji oblik komunikacijskih informacija ili poruka od jedne osobe drugoj bez korištenja riječi. Najveći dio komunikacije, više od 70%, odvija se neverbalno. Očituje se kroz: vanjski izgled (odjeća, urednost), napetost kože, crvenilo, znojenje, položaj glave i tijela, ton glasa, izraz lica, kontakt očima, položaj ramena i ruku, položaj nogu i stopala, način hoda te gestikulacije.

Moglo bi se reći da je najveća prepreka dobre komunikacije nepravilan način provođenja iste. Specifično, ljudi ne slušaju. Moguće je da ne slušaju jer ne žele, nisu dovoljno zainteresirani za temu/sugovornika ili jednostavno ne znaju slušati s razumijevanjem. Odgovaraju samo kako bi nešto rekli, a zapravo bi trebali promisliti te onda ponuditi koherentan odgovor sugovorniku. U samom manjku kvalitetnog slušanja može doći do smanjenog razumijevanja u komunikaciji.

            Savjeti za bolje razumijevanje jedni drugih te bolju komunikaciju s drugima:

1. Aktivno slušanje recept je za uspješnu komunikaciju.

2. Iskazivanje aktivnog truda za pamćenje informacija o sugovorniku i tema o kojima ste razgovarali.

3. Ovisno o tome s kim razgovarate, važno je prilagoditi vokabular. Ne možemo na isti način komunicirati s šefom, prijateljicom i supružnikom.

4. Ukoliko mislite da niste razumjeli što je sugovornik htio poručiti, ne ustručavajte se pitati. Saznajte što je htio/htjela reći kako bi Vam bilo jasno te kako biste mogli pratiti daljnji razgovor.

5. Možete dio sugovornikovog monologa ponoviti i na taj način provjeriti jeste li sve shvatili na ispravan način. Dodatan savjet, nakon ponavljanja, postavite pitanja i potpitanja. Na taj način djelujete zainteresirano i uključeno.

6. Važno je spoznati da nam drugi ljudi ne mogu čitati misli. Iz tog razloga, naš je zadatak jasno reći što nam treba, što nam smeta, iznijeti svoje ideje i slično. Ovaj savjet može se upotrijebiti u svim aspektima života, kako u poslovnom, tako i u privatnom i društvenom aspektu.

            Komuniciramo svakodnevno, ali možda ne uvijek na idealan i efikasan način. Želimo li unaprijediti svoje komunikacijske vještine i bolje razumjeti druge ljude, moramo se potruditi, raditi na unapređenju svojih vještina i na taj način postati bolji. Komunikacija je ključni dio odnosa, stoga nemojmo ju uzimati zdravo za gotovo. Budimo tu jedni za druge!

Napisala: Lucija Herman

Fotografija: Pixabay