Stereotipi o starijim osobama

Neki od najčešćih stereotipnih vjerovanja i predrasuda o starijima su: svi su stari ljudi isti; starost počinje sa 60 godina; stari ljudi nisu produktivni i teret su društvu; stari ljudi teško uče i ne trebaju učiti; stari ljudi su uglavnom bolesni i nisu sposobni odlučivati o svom životu i sl.

Stereotipi nerijetko dovode do predrasuda,ali i pojave poznate kao ageizam, a označava diskriminaciju ljudi na temelju kalendarske dobi te može biti pozitivan ili negativan, međutim, u društvu postoje brojni vrlo negativni stavovi koji proizlaze iz nerazumijevanja i neznanja o starosti i starenju.

Utjecaj stereotipa značajno utječe na kvalitetu života starijih osoba. Negativna i iskrivljena percepcije društva o starijim osobama ima brojne posljedice na pojedinca, ali i društvo u cjelini: dovode do sniženog samopoštovanja i zatvaranja u sebe kao rezultat socijalnih uvjerenja o tome da stariji nisu skloni prilagoditi se mlađima.

Stereotipi, također utječu i na vlastitu dobnu identifikaciju i samoevaluaciju, te se stariji ljudi počinju slagati s konstatacijom kako rast kronološke dobi neizbježno dovodi do smanjivanja razvojnih dobitaka te povećanja gubitaka.

Gotovo je postalo općeprihvaćeno pravilo da su starije osobe društvu i gospodarstvu “teško rješiv problem” što je vidljivo u stalnim socijalnim porukama – kako su i zaposlenima i kreatorima socijalne politike starije osobe teret, budući da se im mora osigurati zdravstvene usluge, mirovine. U nekim istočnjačkim kulturama na starost se gleda kao na obiteljsko i socijalno bogatstvo, gdje su starije osobe cijenjene i dragocjeni članovi društva. Nažalost takav pogled na starije osobe ne nalazimo u Europskoj kulturi iako odnos prema starima nije niti na ovim prostorima jednak.

I stariji imaju stereotipe o mladima

Koliko dolazi do stvaranja negativne percepcije mladih o starijima, toliko je i obrnuto, starijih o mladima. Tako možemo čuti stereotip kako su mladi neodgovorni, nekulturni, premladi da bi im se povjerile “ozbiljnije” uloge u društvu, da su mladi predodređeni za neka socijalno neprihvatljiva ponašanja, ovisnostima, delinkvenciji i sl.

S obzirom na tendenciju rasta broja starijih osoba u Hrvatskoj, potrebno je naglasiti, koliko je važno preispitivanje stavova i vjerovanja koja društvo ima o starijima.

Kako bi se prevladalo negativna percepcije osoba treće životne dobi, prije svega, najvažnija je međugeneracijska solidarnost te druženje mladih i starih jer kroz druženje i neformalni kontakt međusobno se upoznaju i uče o međusobnim razlikama.

Također, na taj se način potiče međusobno razumijevanje kao bitan preduvjet promjene percepcije starih o mladima i obrnuto, mladih prema starijima. Spajanje mladih i starijih moguće ostvariti na više načina: neformalnim druženjem i kontaktom, volontiranjem, suradnjom obrazovnih institucija i institucija socijalne skrbi, održavanjem edukacija i slično.

Preuzeto: www.mojevrijeme.hr

Fotografija: Pixabay