Što je mindfulness i kako ga postići?

Mindfulness je izraz za koji ste zasigurno čuli, premda mnogi ne znaju što točno predstavlja. Pojavio se devedesetih godina prošlog stoljeća, a intenzivnije se koristi u posljednjih deset. Porijeklo i nastanak povezano je s budističkim vjerskim meditacijama i postizanjem stanja zena. Posebno je popularan u poslovnom svijetu (menadžera i trgovaca), u sportskim timovima i vojsci, kod svjetskih lidera te kod ljudi koji su prirodno skloni stresu, tjeskobnosti i napetosti. Mindfulness je, dakle, mentalna vještina koja se može definirati i kao vrsta meditacije u kojoj se osoba usredotoči na intenzivnu svjesnost onoga što osjeća u trenutku, bez tumačenja ili prosuđivanja. Cilj je osjetiti i osvijestiti svaku pojedinu emociju. Vježbanje mindfulnessa uključuje metode disanja, vođene imaginacije i drugih praksi za opuštanje tijela i uma u svrhu smanjenja stresa te naposljetku postavljanja tijela u balans. Možete reći da ste postigli mindfulness ukoliko, primjerice, ostanete mirni kada kasnite na posao zbog prometa. Mindfulness se vježba malim koracima, a stručnjaci tvrde da je dovoljno krenuti s deset minuta aktivnog osvještavanja vlastitog disanja dnevno.

Postoji dosta kratkotrajnih vježbi za početnike usvajanja ove vještine. Na primjer: zijevnite i rastegnite se na 10 sekundi svakih 60 minuta (bez obzira na to što u tom trenutku radili), zagrlite nekoga 3 puta (i zajedno udahnite i izdahnite 3 puta s tom osobom), jednu minutu aktivno dišite i slušajte otkucaje svog srca. Svaka ova vježba ima za cilj odmaknuti vas (barem na kratko) od kolotečine dana i stresa u kojem se nalazite. Mindfulness ne znači da će svi vaši problemi čarobno nestati, ali će vam vjerojatno pomoći lakše se nositi s njima. Osvještavanjem osjećaja na ovakav meditativni način brže ćete doći do zaključka što vas guši, što (ili tko) je izvor stresa i koji odnosi vas čine napetima i nesretnima. Važno je istaknuti da postoje razni programi koji se temelje na nekoliko stavki, a neke od njih su neosuđivanje, prihvaćanje, strpljivost, povjerenje, otpuštanje, zahvalnost, velikodušnost…

Dokazano je da mindfulness smanjuje rizik od razvoja stanja poput demencije i Alzheimerove bolesti. Programi koji se temelje na modelima mindfulnessa usvojeni su diljem svijeta (u školama, zatvorima, bolnicama, veteranskim centrima i drugim sredinama). U posljednje vrijeme sve se češće promiče kod djece s teškoćama u razvoju, trudnica, kod osoba s poremećajima hranjenja kao i kod osoba treće životne dobi.

Meditacija bi se trebala odvijati u nekoliko koraka. Za početak, razmislite kako se osjećate u trenutku. Imenujte te emocije. Primijetite o čemu razmišljate, kamo vam misli lete i na koji način su povezane s tim emocijama. Imajte na umu da nije važno jesu li te konkretne misli istinite ili ne, jesu li misli o prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti, već samo o tome da imate misli i da one, kao takve, stvaraju poteškoće. Zatim osjetite svoje tijelo. Stres biste mogli primijetiti kao stezanje u prsima ili čak glavobolju, sram kao crvenu loptu u trbuhu i žar u obrazima, a usamljenost kao praznoću u središtu trupa. Ostanite s tim podražajima i istražite ih. Mijenjaju li se? Kada i kako se mijenjaju, s kojim mislima prolaze i nestaju? Primijetite da ste potpuno u redu jer ste sposobni kontrolirati svoje tijelo i svoje emocije. 🙂

Napisala: Maja Daničić

Fotografije preuzete s: Unsplash