Procjenjuje se da je oko polovine svih smrti od raka moguće spriječiti, a oko 30 % svih smrti uzrokovanih zloćudnim bolestima nastaje zbog pet glavnih ponašajnih rizika:

  • prekomjerne tjelesne težine,
  • nedovoljnog unosa voća i povrća,
  • nedostatne tjelesne aktivnosti,
  • konzumacije alkohola,
  • konzumacije duhanskih proizvoda.

Ovisnost o duhanu odgovorna je za 20% svih smrti zbog zloćudnih bolesti i za više od 70% svih smrti uzrokovanih karcinomom pluća.
Oko 70 % svih smrti povezanih s zloćudnim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, HPV).

Hrvatska je na neslavnom vrhu po udjelu pretilih osoba i pušača u Europi, što se odražava i na pojavnost zloćudnih bolesti u našoj zemlji.
Veliki broj zloćudnih bolesti može se prevenirati prakticiranjem zdravih životnih navika i postupaka (primarna prevencija).  

Povrh toga, na sekundarnoj razini, već dugi niz godina djeluju Nacionalni programi za rano otkrivanje zloćudnih bolesti – raka dojke i raka debelog crijeva, a odnedavno je uspostavljen i program ranog otkrivanja raka pluća za osobe pod povećanim rizikom od te bolesti.

Uspijemo li se zloćudna bolest otkriti dovoljno rano, šanse za preživljenje znatno se povećavaju.

Tercijarna prevencija, ona na državnoj razini, trebala bi poboljšati dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i osigurati primjenu najnovijih smjernica u liječenju i praćenju oboljelih.

Europski kodeks protiv raka (ECAC), nastao je na inicijativu Europske komisije, u cilju informiranja o tome što sve možemo poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje, razvio je 12 znanstveno utemeljenih preporuka:

  • ne pušiti
  • ne izlagati se duhanskom dimu u svom domu ili na radnom mjestu
  • održavati prikladnu tjelesnu težinu
  • hraniti se zdravo (raznovrsno i uravnoteženo)
  • vježbati i kretati se
  • ne konzumirati ili umjereno konzumirati alkohol
  • smanjiti izlaganje suncu (naročito djece)
  • zaštititi se od tvari koje dokazano uzrokuju maligna oboljenja
  • provjeriti razinu radona u svom domu i poduzeti mjere za smanjenje visokih razina radona
  • cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV)
  • žene mogu dojenjem i ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije smanjiti rizik od oboljivanja
  • sudjelovati u preventivnim programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene)

Zadnja stavka na ovom popisu bila bi: brinuti o svom mentalnom zdravlju! Fizičko i mentalno zdravlje neodvojiva su i međuovisna cjelina.

Image by Marijana from Pixabay 
Image by Marijana from Pixabay 

Podijelite s prijateljima