TikTok terapija: Možemo li vjerovati savjetima na društvenim mrežama?
Novost, objavljeno 06.05.2025.
U današnjem digitalnom svijetu, platforme poput Instagrama i TikToka postale su neizostavan dio svakodnevnice, posebno za pripadnike mlađih generacija. Prema istraživanju provedenom od strane autora Faveria i Sidoti (2024) u sklopu Pew Research Centra, TikTok je bio druga najpopularnija društvena mreža među tinejdžerima, odmah iza YouTubea. Kao platforma temeljena na kratkim videozapisima, TikTok se razvio u prostor koji korisnicima, a osobito adolescentima, služi za razmjenu iskustava o različitim temama, uključujući mentalno zdravlje. Hashtagovi poput #TherapyTok, #MentalHealthAwareness i #SelfCare od iznimne su popularnosti, što jasno ukazuje na veliku potražnju za sadržajem povezanim s mentalnim blagostanjem. Ovaj fenomen korištenja TikToka kao izvora terapije povlači za sobom mnoga pitanja o tome može li se vjerovati savjetima o mentalnom zdravlju koji se dijele na društvenim mrežama.
Privlačnost TherapyToka: Zašto se mladi okreću TikToku? Jedan od glavnih razloga ogromne popularnosti sadržaja o mentalnom zdravlju na TikToku je upravo njegova pristupačnost. Naime, ova platforma omogućuje svojim korisnicima da pristupe informacijama o mentalnom zdravlju u svakom trenutku i to besplatno. Također, popularnost korištenja TikToka u svrhu terapije i dobivanja spoznaja o mentalnom zdravlju proizlazi i iz toga što takav vid jednostavne dostupnosti pomaže mladima koji možda oklijevaju potražiti tradicionalne oblike terapije da dođu do željenih informacija. Isto tako, mladi možda preferiraju informiranje kroz društvene mreže kao što je TikTok jer se kreatori sadržaja na navedenoj platformi često u svojim videozapisima koriste jezikom koji im je razumljiv i jednostavan, što zajedno s kreativnim vizualima, može olakšati razumijevanje složenih psiholoških koncepata. Važna odrednica je i to što TikTok pomaže u destigmatizaciji razgovora o mentalnom zdravlju kod mladih. Otvorenim razgovorom o izazovima glede poteškoća s mentalnim zdravljem, kreatori sadržaja doprinose smanjenju stigme povezane s traženjem pomoći. Ovakva normalizacija mentalnih poremećaja može ohrabriti gledatelje da razmotre i traženje stručne podrške te da otvoreno razgovaraju o svojim poteškoćama.
TikTok također nudi snažan osjećaj zajedništva i podrške pa tako adolescenti i mladi odrasli koji se bore s različitim mentalnim poteškoćama mogu na ovoj platformi pronaći poticajno okruženje za stvaranje zajednica i dijeljenje svojih iskustava. Korisnici se mogu povezati s drugima koji imaju slične probleme, a taj osjećaj pripadnosti samo po sebi može imati terapeutski učinak. Povezivanje sa osobama koje imaju probleme slične njihovima stvara osjećaj pripadnosti i dubljeg razumijevanja. Društvene mreže stoga mogu biti korisne jer pružaju prostor za otvoreno razgovaranje o osobnim iskustvima bez straha od osuđivanja, kao i za pronalaženje podrške od pojedinaca sa sličnim iskustvima na tom polju.
Videozapisi u kojima kreatori dijele osobna iskustva o mentalnom zdravlju često postižu veći broj pregleda i lajkova u odnosu na videozapise kreirane od strane stručnjaka. Gledatelji koji traže ili slučajno naiđu na zdravstvene informacije na društvenim mrežama mogu ove kreatore, koji govore iz osobnog iskustva s određenim zdravstvenim problemom, smatrati vjerodostojnijim izvorima, ponekad čak i više vjerodostojnima od zdravstvenih djelatnika.
Zamke TherapyToka: Rizici i problemi
Unatoč potencijalnim prednostima, porast trendova dijeljenja informacija o mentalnom zdravlju na TikToku nosi za sobom značajne izazove i rizike. Najveći rizik povezan je s netočnim informacijama, odnosno dezinformacijama na koje se može naići. Prema nedavnim studijama, više od 83% savjeta o mentalnom zdravlju na TikToku je u nekom obujmu zavaravajuće, a konzumiranje netočnih informacija na društvenim mrežama može dovesti do značajnih drugih rizika.
Jedna od najopasnijih posljedica je samodijagnosticiranje. Nakon što saznaju za simptome određenih stanja na društvenim mrežama, mladi si mogu postaviti dijagnozu stanja koju možda zapravo nemaju. Kreatori sadržaja često navode popise simptoma za koje tvrde da su znakovi npr. depresije i anksioznosti. Međutim, mnogi spomenuti simptomi, poput nedostatka apetita, prejedanja, stalnog umora ili “zone outanja”, mogu se smatrati, u manjem omjeru pojavljivanja, univerzalnim i svakodnevnim iskustvima. To može navesti gledatelje da se odmah poistovjete sa simptomima, a da ni ne shvate da su ta ponašanja doživljavana i od strane ljudi bez stanja depresije ili anksioznosti.
Ovo se može pripisati takozvanom Barnumovom efektu, poznatom i kao efekt validacije ili subjektivna validacija. Navedeni efekt predstavlja uobičajenu kognitivnu pristranost gdje pojedinci uzimaju neodređene, univerzalne izjave i pronalaze u njima značenja specifična za sebe. Ljudi obično imaju sklonost smatrati informacije točnima ako imaju za njih osobni značaj, povezujući opće informacije, poput generičkih simptoma kao što je umor, sa svojim vlastitim životom i iskustvima. Stalno gledanje videozapisa o depresiji i anksioznosti može također učiniti da se navedeni problem čini raširenijim nego što jest. Navedeno može dovesti do pretjerane patologizacije prolaznih svakodnevnih iskustava, poput plakanja, grickanja noktiju ili odugovlačenja, označavajući ih kao simptome poremećaja. Samodijagnosticiranje putem TikToka nosi rizik netočnih dijagnoza, što može dovesti do neprimjerenog samoliječenja.
Format TikToka, ograničen na kratke videozapise, često rezultira prekomjernim pojednostavljivanjem složenih problema mentalnog zdravlja. Navedeno gledateljima može pružiti nepotpuno ili u potpunosti netočno razumijevanje terapije i psiholoških poremećaja. Videozapisima koji opisuju simptome stanja poput ADHD-a ili OKP-a često nedostaje dubine i preciznosti u opisima stanja. To može stvoriti petlju pristranosti potvrde, gdje korisnici tumače normalna emocionalna iskustva kao znakove poremećaja. Kao ljudi, skloni smo tražiti informacije s kojima se slažemo, a ne informacije koje su istinite, što može dovesti do praćenja onih korisničkih računa koji nam govore ono što želimo čuti.
Također, problem leži i u tome što mnogi videozapisi nude univerzalne savjete koji možda nisu prikladni za svakoga. Naime, mentalno zdravlje je visoko individualizirano, a strategije koje su djelotvorne za jednu osobu možda neće biti učinkovite ili prikladne za drugu. Dodatni problem je nedostatak stručnog nadzora, budući da nisu svi kreatori sadržaja kvalificirani stručnjaci. To dovodi do problema da korisnici mogu dobivati savjete od pojedinaca bez potrebnih kvalifikacija ili iskustva u tretiranju mentalnih poremećaja.
Još jedan problem leži u tome što bi gledanje videozapisa o depresiji i anksioznosti s visokim angažmanom, koje su stvorili pojedinci slični korisnicima, moglo mlade dovesti u situaciju da na ove poremećaje gledaju kao na poželjnu osobinu ličnosti ili da žele na taj način privući istu pažnju kao i njihovi vršnjaci na društvenim mrežama. Primjerice, prisutnost sadržaja o poremećajima prehrane na društvenim mrežama, može uzrokovati da određeni korisnici oponašaju viđena ponašanja koja mogu biti itekako štetna za njihovo zdravlje.
Isto tako, oslanjanje na društvene mreže za traženje pomoći u tretiranju svog mentalnog zdravlja može dovesti do odgađanja traženja stručne pomoći. Umjesto traženja stručne pomoći, pojedinci mogu gubiti dragocjeno vrijeme na čitanje ili gledanje netočnih informacija kakve se plasiraju na društvenim mrežama. Također postoji rizik od trivijalizacije ozbiljnih stanja poput bipolarnog poremećaja ili shizofrenije, koja se često svode na stereotipna ponašanja.
Neki stručnjaci također izražavaju zabrinutost da terapeuti koji daju prednost stvaranju sadržaja ispred izravne brige o klijentima možda na taj način iskorištavaju ranjive pojedince radi financijske dobiti. Također postoji zabrinutost zbog potencijalnog zamućivanja granica između terapeuta i prijatelja u digitalnom prostoru. Postoji i rizik od trošenja novca na proizvode koje promoviraju influenceri, a koji nisu dokazano učinkoviti.
Sigurno navigiranje TherapyTokom
S obzirom na sve navedene rizike, postavlja se pitanje kako možemo sigurno koristiti sadržaje snimljene o mentalnom zdravlju na TikToku?
Stručnjaci nude nekoliko ključnih savjeta:
• Uvijek provjerite vjerodajnice autora: Kada naiđete na korisnike koji dijele informacije o mentalnom zdravlju prvo potražite informacije o kvalifikacijama i profesionalnoj pozadini autora te se orijentirajte na sadržaj licenciranih terapeuta ili stručnjaka za mentalno zdravlje.
• Koristite TikTok kao dodatni resurs, a ne zamjenu za profesionalnu terapiju: Navedena platforma može poslužiti za dobivanje općih uvida ili savjeta, ali za personalizirane savjete, dijagnozu, a osobito liječenje trebate se osloniti na stručnjake.
• Pristupite danim savjetima kritički i s oprezom.
• Ne prihvaćajte medicinske savjete ili dijagnoze s TikToka: Ispravnu dijagnozu uvijek treba provesti zdravstveni djelatnik. Nikada ne prihvaćajte dijagnoze donesene bez prethodne evaluativne procjene.
• Imajte na umu da nije sve što je u trendu utemeljeno na dokazima: Trendovi utječu na teme, koje možda ne predstavljaju najnovije i uistinu potvrđene znanstvene dokaze.
• Čuvajte se korisničkih računa koji vam pokušavaju nešto prodati.
• Razlikujte osobno iskustvo od dokaza: Ljudi ponekad govore iz iskustva, ali osobno iskustvo ne može se uvijek generalizirati na druge.
• Prepoznajte kada vam je potrebna stručna pomoć: Ako ste toliko uznemireni da to utječe na vaše svakodnevno funkcioniranje ili ako imate pasivne misli o samoozljeđivanju, to su jasni znakovi da biste trebali potražiti stručnu pomoć umjesto oslanjanja na društvene mreže.
Preporučljivo je da u tom slučaju posjetite liječnika primarne zdravstvene zaštite ili stručnjaka za mentalno zdravlje.
Dakako, nije svaki korisnički račun na društvenim mrežama, kao što je TikTok, izvor dezinformacija, već postoje i određeni korisnički računi koji mogu pružiti korisne informacije o mentalnom zdravlju koje mogu poslužiti kao nit vodilja za daljnje informiranje od strane stručnjaka za mentalno zdravlje.
Neki stručnjaci, kao što je dr. Julie Smith, koja objavljuje edukativni sadržaj na temu mentalnog zdravlja, ili Nadije Addesi, koja dijeli strategije suočavanja s anksioznošću i depresijom predstavljaju račune koji imaju veći stupanj vjerodostojnosti. Naime, ovi kreatori koriste platformu za destigmatizaciju i širenje svijesti na odgovoran način. Popis influencera koje neki stručnjaci smatraju dobrim izvorima informacija na TikToku uključuje i dr. Melissu Shepard, dr. Justina Pudera, Shani Tran, Lindsay Fleming, Chloé Hayden, Micheline Maalouf, Jeff Guenther i Elyse Myers.
Zaključak
Odgovor na pitanje možemo li vjerovati savjetima na društvenim mrežama vrlo je složen. Dok neki sadržaj koji dolazi od kvalificiranih stručnjaka može biti koristan za edukaciju i destigmatizaciju, velika količina sadržaja na TikToku je netočna ili barem nepotpuna, pretjerano pojednostavljena ili potencijalno štetna. Ključ za odgovorno i sigurno navigiranje u moru sadržaja stoga leži u kritičkom pristupu, provjeri vjerodajnica i korištenju TikToka isključivo kao dodatnog resursa, ali nikako kao zamjene za profesionalnu dijagnozu i liječenje.
Autorica: Tea Mesić
Literatura:
Elearn college. (2024, 14. prosinca). TherapyTok A digital mental health revolution. Elearn College. https://elearncollege.com/mental-health/therapytok-a-digital-mental-health-revolution/
Faverio, M. i Sidoti, O. (2024, 12. prosinca). Teens, social media and technology 2024. Pew Research Center. https://www.pewresearch.org/internet/2024/12/12/teens-social-media-and-technology-2024/
Pugle, M. (2023, 7. kolovoza). The top mental health tiktok influencers — and why they’re important. Everyday Health. https://www.everydayhealth.com/emotional-health/under-pressure/the-top-mental-health-tiktok-influencers-and-why-theyre-important/
Samuel, L., Kuijpers, K. i Bleakley, A. (2024). TherapyTok for depression and anxiety: A quantitative content analysis of high engagement tiktok videos. Journal of Adolescent Health, 74(6). https://doi.org/10.1016/j.jadohealth.2024.02.002
Saunders, N. (2024, 22. kolovoza). Navigating tiktok therapy trends: The promise and pitfalls. Therapycharlotte.com. https://www.therapycharlotte.com/navigating-tiktok-therapy-trends-the-promise-and-pitfalls/
Shehab, A. (2025). TikTok therapy: How the gen Z trend is reshaping mental health. Psychology Today. https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-human-algorithm/202503/tiktok-therapy-how-gen-zs-trend-is-reshaping-mental-health?amp
Trese, D. (2022, 30. listopada). Why #therapytok is good news for the mental health field – issuu. Issuu. https://issuu.com/fmhca/docs/octoberinsession_2022_/s/16991618
Izvori fotografija:
https://unsplash.com/photos/a-computer-screen-with-the-word-tiktok-on-it-Rd5Z0K1lS7k
https://www.pexels.com/photo/women-lying-togeher-in-bed-with-pink-laptop-8340463
https://unsplash.com/photos/a-bright-light-zqEVta8S9JQ
https://www.pexels.com/photo/person-on-a-video-call-7195121
https://www.pexels.com/photo/woman-in-white-button-up-long-sleeve-shirt-holding-a-megaphone-8638300