Usamljenost, stidljivost i stjecanje poznanstava u starijoj dobi

Oni koji pate od usamljenosti i stidljivosti često uzroke problema pripisuju drugima oko sebe.  Doba starosti teško se podnosi zbog odlaska u mirovinu i postupne socijalne izolacije. Čovjek koji je za života radio, moguće zadovoljavao svoje potrebe za društvom u razgovoru s kolegama. Odlaskom u mirovinu, mora sve započeti ispočetka- steći nove osobe i poznanstva u svome životu.

Pojam stidljivost obuhvaća različite teškoće i tjeskobe. Ukoliko umijeće ophođenja s drugima ne naučimo u djetinstvu i mladosti, kasnije nas hvata tjeskoba. Neki ljudi tako neobvezno brbljaju dok razgovor ne postane previše osoban- tada zašute. Drugi pak očajnički žele uspostaviti kontakt s drugima, ali se ne znaju približiti i započeti razgovor. Treći pak znaju što reći, ali od straha to ne uspijevaju. Postoje i osamljenici- oni koji u dubokoj starosti spoznaju da tijekom života nisu imali niti jednog zaista bliskog prijatelja.

Ono što osobe starije životne dobi često muči je kako steći nova prijateljstva i poznanstva- ukoliko nismo stvorili širok krug ljudi tijekom života. Kako se približiti nekome, kada su naše potrebe tako različite?

Stidljivost ili osjećaj nelagode u društvu s drugim ljudima čest je kod starijih osoba koje nisu prihvatile svoju bolest, na neki se način osječaju zakinutima ili stigmatiziranima ili su naprosto cijeli život provodili sami. Sada, kada je radni vijek završio- teže pronalaze užitak u aktivnostima slobodnog vremena, a nemaju osobe s kojima mogu podijeliti unutarnje misli.

Ponekad mogu sami napraviti iskorak prema vanjskom svijetu, a ponekad je ipak potrebna stručna pomoć.

Neki od koraka koje bi osoba starije životne dobi samostalno ili u suradnji sa stručnom osobom trebala napraviti su sljedeći:

1. priznati si postojanje problema usamljenosti i/ili stidljivosti
2. prihvatiti gubitak- posla, djece, bračnog supružnika i napraviti plan ostvarenja novih životnih situacija
3. upoznati bolje sebe i otkriti svoje slabije točke u ophođenju s ljudima
4. osnažiti fizički- blagim razgibavanjem, odabirom namirnica koje hrane tijelo, boravkom u prirodi ili gledanjem u istu
5. napraviti plan sitnih ciljeva kroz tjedan i mjesec
6. napraviti prvi korak- postoji li netko koga možete nazvati- posjetiti, a da se niste dugo čuli/vidjeli s tom osobom
7.  krenuti s osmijehom susjedu i jednostavnim pozdrav0m ili komentarom”Kako je danas divan dan”
8. obratiti pažnju na držanje tijela kada se osjećamo nelagodno i ispraviti se, otvoriti tijelo
9. raditi na nečemu što nas veseli kako bismo samo postali zadovoljniji sa sobom
10. pričati drugima o svojem interesu i vidjeti zanima li ih nešto slično
11.  pokazati interes za stvari koje druge zanimaju
12.  uključiti se u obližnju udrugu
13. ukoliko nismo pokretni- nazvati obližnu udrugu i zapitati nude li nekoga za razgovor kada smo usamljeni
14. zatražiti pomoć od drugih
15. ne odustajati- svakim korakom bliže smo uspjehu

I za kraj jedan podsjetnik- bez obzira na izgubljene prilike, nije kasno za nove početke. Nikada nije kasno da postanemo najbolja verzija sebe, steknemo životnog prijatelja ili se zaljubimo.

Za neke je starost doba smirenja, za neke razdoblje kreativnosti, a za neke buđenje sasvim novih početaka.

 

Napisala: Tihana Pandl

Slika preuzeta s: Pixabay