Važnost primjerene prehrane u trećoj životnoj dobi

S godinama starosti događaju se brojne tjelesne i psihološke promjene koje, između ostalog, utječu i na nutritivne potrebe osobe i njen nutritivni status – trenutno stanje ravnoteže hranjivih tvari u organizmu.
Prisustvo kroničnih bolesti i uzimanje lijekova mogu uzrokovati neravnotežu između potrebe za nutrijentima i prehrambenog unosa, a to pak može dovesti do malnutricije – poremećaja nutritivnog statusa. Malnutricija može biti posljedica  smanjenog ili prekomjernog unosa hrane, ali i poremećaja u metabolizmu pojedinih nutrijenata. Uključuje pothranjenost (gdje je unos hranjivih sastojaka manji od potrebnog)  i preuhranjenost (prekomjernu tjelesnu težinu kod koje je prisutan unos hranjivih sastojaka veći od potrebnog).

Pothranjenost može biti posljedica neodgovarajućeg unosa hrane, malapsorpcije (nedovoljne apsorpcije hranjivih tvari: bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina i elektrolita) u tankome crijevu, sustavnog gubitka nutrijenata zbog dijereje, zatajenja jetre ili bubrega, malignih bolesti, crijevnih bolesti i drugog.
Procjena stanja uhranjenosti trebala bi biti dio općeg zdravstvenog pregleda i uključivati anamnezu, fizikalni pregled i ciljane  laboratorijske pretrage.

Znakovi koji upućuju na pothranjenost mogu biti:

• premala tjelesna težina/gubitak tjelesne težine
• gubitak potkožnog masnog tkiva
• atrofija mišića
• periferni edemi (oticanje donjih dijelova nogu ili ruku, bez da je osoba srčani bolenik)
• ragade u kutovima usta (anatomskih dubokh usnenih uglova s dubljim kožnim naborima, u kojima se skuplja slina, inficira se)
• ispadanje kose/gubitak sjaja kose
• učestale infekcije
• sporo cijeljenje rana
• modrice nakon pritiska kože
• mlitavost
• bezvoljnost

Malnutricija i sarkopenija (stanje progresivnog gubitka mišićne mase i snage povezano sa starenjem organizma) javljaju se češće kod osoba starije dobi koje su hospitalizirane ili su smještene u institucijama. Takav loš nutritivni status povećava mogućnost pobolijevanja i smrtnosti, a negativno utječe i na kvalitetu življenja i svakodnevne aktivnosti.
Redovita procjena nutritivnog statusa iz tog je razloga važan dio zdravstvene skrbi za osobe starije dobi.

Po desetljeću života mišićna masa smanjuje se prosječno za 8 do 16 %.  Gubitak ovisi o tjelesnoj kondiciji, načinu prehrane i zdravstvenom statusu osobe. Osoba u dobi od 90 godina može izgubiti i do 50 % mišićne mase koju je stekla do polovice svog života. S godinama mijenja se i metabolizam kalcija te vitamina D što pridonosi gubitku koštane mase i razvoju osteoporoze u starijoj dobi.
Osobe s očuvanom mišićnom masom i u starijoj dobi imaju potrebu unositi više energije u odnosu na osobe s manjim udjelom mišićne mase (imaju brži metabolizam i brže sagorijevaju kalorije). Izvrsna je to prevencija nakupljanja masnog tkiva u starijoj dobi odnosno pretilosti koja sa sobom donosi niz zdravstvenih rizika.

Gubitak nemasne, mišićne mase tijela ujedno znači i gubitak snage, nerijetko i funkcije, što u konačnici može dovesti do poteškoća u pokretljivosti i obavljanju svakodnevnih radnji (hodanja, penjanja uz stepenice, ustajanja sa stolca i sl. Uz to gubitak mišićne snage povećava i rizik od ozljeđivanja uslijed pada.

U stanjima metaboličkog stresa (nutritivnog stanja organizma nakon operacije ili drugih teških bolesnih stanja, koje podrazumijeva prestanak uzimanja hrane, pad tjelesne težine itd.) organizam ima povećanu potrebu za proteinima (trebaju mu za oporavak i ako ih ne dobiva hranom poseže za svojim tjelesnim proteinima). U takvim i sličnim situacijama potrebe za proteinima su dva do tri puta veće nego u normalnim periodima života.

Znači, mišićna masa, snaga i funkcija mišića iznimno su važni kod oporavka od teških bolesti kad smo skloniji razvoju slabosti, nemoći, malnutriciji. Doprinose bržem oporavku i kvalitetnijem življenju nakon bolesti. Ukoliko je mišićna masa oslabljena i prije bolesti oporavak se višestruko otežava (zbog toga gotovo 50% starijih žena koje su imale frakturu kuka nikada više ne stane na svoje noge). 

Planiranje jelovnika važan je dio nutritivne brige u starijoj dobi. Njome se izvrsno prevenira malnutricija (pothranjenost isto kao i preuhranjenost). U populaciji starijih osoba naglasak je na odgovarajućoj prehrani i osiguravanjem potreba za ključnim nutrijentima – visokovrijednim proteinima, vitaminu D, vitaminima skupine B, omega-3 masnim kiselinama, farmakonutrijentima –  specifičnim supstratima s prirodnim anaboličkim djelovanjem poput leucina i beta-hidroksi beta-metil butirata (HMB).

Kada to nije moguće putem redovite uravnotežene prehrane dodatni unos energije, proteina i spomenutih farmakonutrijenata može se osigurati enteralnim pripravcima koji se primjenjuju oralnim putem, po uputi i pod nadzorom liječnika.

Zdrava, uravnotežena prehrana primjerena dobi i aktivnostima osobe jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja i vitalnosti u trećoj životnoj dobi. Treba joj posvetiti dužnu pažnju.

Photos courtesy of Pixabay