Nesanica u starijoj životnoj dobi prilično je česta. Dovoljno kvalitetnog sna preduvjet je optimalnog funkcioniranja.

Kako znati koliko nam je sna dovoljno? Ukoliko se nakon noćnog spavanja ujutro probudimo odmorni i taj dan uredno funkcioniramo izvršavajući sve svoje uobičajene obaveze vjerojatno smo spavali dovoljno. Treba imati na umu da svaki čovjek ima individualni bio ritam i specifične potrebe za snom. Većini je za normalno funkcioniranje potrebno osam sati sna no, neki ljudi imaju i značajno manje potrebe za snom.

Poremećaj spavanja utječe na funkcioniranje na kognitivnoj i emocionalnoj razini, na motoričke sposobnosti, učinkovitost i dr.  

Poteškoće sa spavanjem mogu se javiti u svakoj životnoj dobi no, kod starijih osoba često su izraženije. Neka istraživanja ukazuju na postojanje veze između trajanja sna i duljine života. Spavanje u trajanju duljem od deset i pol sati ili kraćem od četiri i pol sata može ukazivati na zdravstvene probleme. Promjene koje se događaju u procesu spavanja kod starijih osoba odraz su fiziološkog stanja organizma, rezultat zdravstvenog stanja, životnih navika i prirodnog tijeka.

Simptomi koji se javljaju kod poremećaja spavanja su: umor, pospanost tijekom dana, slabija pažnja, otežana koncentracija, promjene raspoloženja, osjetljivost, smanjena  učinkovitost, problemi s ponašanjem, poremećaj motivacije (nedostatak inicijative), osjećaj preopterećenosti, nezadovoljstvo i dr.

Osim kognitivnih i bihevioralnih problema i ukoliko nesanica traje dulje vrijeme (barem tri mjeseca) pridonosi pojavnosti kroničnih bolesti (npr. dijabetesa tip 2, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove bolesti, depresije, anksioznosti, bipolarnog poremećaja i dr.).

Ukoliko nesanica traje dulje od tri mjeseca govorimo o kroničnoj nesanici. Ona može biti posljedica nekog od zdravstvenih problema (oboljenja), prisutna kod nekog psihijatrijskog poremećaja i stoga je važno potražiti stručnu pomoć i savjet i po potrebi obaviti nužne pretrage.  

Prvi korak u liječenju nesanice uspostava je higijene spavanja. To je nešto što svaka osoba može učiniti sama. Riječ je o uspostavi svakodnevne rutine koja uključuje:

  • raspored spavanja (odlaske na spavanje i buđenje u isto vrijeme)
  • prostor za spavanje trebao bi služiti samo za spavanje i biti prozračen, zamračen, tih, ugodne temperature, s udobnim krevetom
  • prije odlaska na spavanje ne treba se izlagati izvorima plave svjetlosti (TV uređaji, mobiteli, računala)
  • sat-dva prije spavanja poželjno je umirivanje kao uvod u san (prakticiranje opuštajućih aktivnosti poput tople kupke, čitanja knjige, meditacije, dubokog, usmjerenog disanja, slušanje ugodnih zvukova i dr.)
  • vježbati treba svakodnevno, barem pola sata i barem tri sata prije odlaska na počinak
  • poželjno je izbjegavati kofein (kava, čaj, energetski napitci), nikotin (stimulans je koji može utjecati na kvalitetu sna) i alkohol (mala količina alkohola može pridonijeti opuštanju, pretjerana utječe na kvalitetu sna)
  • zadnji obrok konzumirati barem sat do dva sata prije odlaska na spavanje, izbjegavati obilne obroke i prejedanje
  • savjetuje se izbjegavanje dnevnog spavanja ili barem spavanja nakon 15 sati

U periodu kad ne možemo zaspati bolje je ustati ili uzeti knjigu nego se mučiti i vrtjeti po krevetu zbog nemogućnosti zaspivanja. Tjeskoba može samo pogoršati stanje.  

Od pomoći može biti i vođenje tzv. dnevnika spavanja. Nama samima, a i stručnoj osobi kod koje zatražimo pomoć, takav dnevnik može pružiti koristan uvid i olakšati odluku o mogućim dijagnostičkim ili terapijskim postupcima.

Često prije svega navedenog posegnemo za najbržim rješenjem – lijekovima za spavanje, a farmakoterapija bi trebala uslijediti tek ukoliko higijena spavanja i psihoterapija ne daju rezultate i to isključivo po preporuci liječnika. Samoinicijativno uzimanje lijekova predstavlja veliki problem, a isto tako i odbijanje farmakoterapije kad se pokaže nužnom (često je prisutan strah od stvaranja ovisnosti).

Kronična nesanica i uzimanje alternativnih, neprovjerenih sredstava povlači nas u začarani krug iz kojeg je teško izaći, možemo i ozbiljno ugroziti svoje zdravlje.

O problemima sa spavanjem treba razgovarati i treba tražiti rješenje. Dovoljno sna temeljna je ljudska potreba, a njeno nezadovoljavanje može dovesti ozbiljno narušiti svakodnevno funkcioniranje, osjećaj zadovoljstva životom, fizičko i psihičko zdravlje.

Photo by Kristin Vogt from Pexels

Podijelite s prijateljima