Volontiranje u trećoj životnoj dobi

Volontiranje pruža osjećaje ispunjenosti i zadovoljstva i donosi novo iskustvo…

Udio osoba starijih od 65 godina u izrazitom je porastu, u našoj zemlji i svijetu. Premda je riječ o osobama bogatog životnog iskustva, po umirovljenju  većina se starijih povlači u pasivniji život – neki zbog zdravlja, neki zbog obiteljskih prilika, neki iz razloga financijske prirode (male mirovine), neki naprosto zato jer je to uobičajeno u našem društvu. Još uvijek relativno mali postotak otkrije prednosti i čari volontiranja.

Volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen Zakonom o volonterstvu, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako zakonom nije drugačije određeno.

Za neke osobe volontiranje predstavlja priliku da učine nešto dobro za drugoga i za zajednicu (društvo) i priliku da prenesu svoje životno i profesionalno iskustvo i vještine. Neke starije osobe vole biti aktivni članovi društva i sudjelovati u raznim aktivnostima i u starijoj životnoj dobi nastaviti stjecati znanja i iskustva. Neki se naprosto vole družiti, biti aktivni i korisni.

Volonterstvo je sve to – aktivnost koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje socijalnog kapitala, osobnog razvoja, aktivnog uključivanja u društvena zbivanja te do razvoja humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.

Volontiranjem doprinosimo društvenom razvoju, građanskom sudjelovanju, socijalnoj koheziji i socijalnom uključivanju, a stječemo i nova iskustva i razvijamo kompetencije potrebne i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit.

Volontiranje je prilika živjeti aktivno treću dob. Prilika da radimo ono što nismo stigli ili mogli tijekom srednje životne dobi – iz raznoraznih razloga: posla, zdravstvenih prilika, obiteljskih prilika ili sl. ili prilika da nastavimo s aktivnostima koje smo prakticirali u neko doba života.

Odlaskom u mirovinu oslobađa se dio vremena koji je zauzimao posao. Osoba po odlasku u mirovinu prekida s višegodišnjim rutinama i pred izazovom je postaviti život na nove osnove, u skladu s novim okolnostima.

Volontiranje je prilika za zadržavanje osjećaja vrijednosti koji nam pruža rad. Također je to prilika i za stvaranje novih odnosa, širenje i jačanje društvene mreže, što ima neprocjenjiv utjecaj na zdravlje. Osim iskustvima i vještinama koje posjeduju, starije osobe kroz volonterske aktivnosti i druženje mogu mladima prenositi i kvalitete kao što su strpljenje i tolerancija koje dolaze sa životnim iskustvom.

Sve starije osobe nisu u mogućnosti volontirati, što zbog zdravstvenih prepreka, što zbog mobilnosti ili pak stavova (najčešći je manjak povjerenja u vlastite sposobnosti). U svijetu postoji niz predivnih primjera projekata i aktivnosti koje su pokazale vrijednost i prednosti volontiranja starijih osoba. U našoj zemlji takvom volontiranju tek predstoje dobri dani. Među građanima starije životne dobi volontiranje se još uvijek odvija pretežito na neformalnoj razini (pomaganje susjedu, rođacima, u izvanrednim situacijama i sl.).

Volontiranje treba promovirati i treba raditi na poticanju volonterstva osoba svih dobi, oba spola, jer dobrobiti su nebrojene – i za onoga tko volontira i za društvo.

Nađi vremena za igru – to je tajna vječne mladosti!
Nađi vremena za volontiranje – to je tajna vječne mladosti!

Želite li volontirati – javite nam se! Postanite volonter Krugova!

 

Preuzeto s: Praktičan život, Antonija Pleša

Slika: Pixabay