Raspored moći u menadžerskim pozicijama velikih korporacija pokazuje veću naklonjenost muškarcima. Muški otpor prema ženama u menadžerskim redovima veći je u Europi, nego u Americi. Najteže je kada ženin zadatak postane upravljati muškarcima, jer još uvijek su prisutne ostavštine patrijarhata, kako u obiteljima, tako i poslovnim sferama. Promjene se događaju postupno.

Slabija zastupljenost žena u strukturama moći je prihvaćanje “ženskih uloga” te manji interes za rukovodeći položaj ili poslovnu karijeru. No zašto bi uloga” žene kao majke i domaćice” nužno morala isključivati ulogu “žene od karijere”? Uz navedene uzroke slabije zastupljenosti žena na vodećim pozicijama možemo navesti kulturne stereotipe, pravna ograničenja, obnavljanje rasporeda moći i nezainteresiranost žena da budu šefovi. Rodni stereptipi ukazuju na to da se žene od malih nogu uči da budu podređene i ovisne, da se ne ističu i da služe. Dakle, potrebna nam je promjena “mindseta”, kako muškaraca, tako i samih žena- o vlastitoj moći i urođenim sposobnostima.

Prva žena diplomirala je na poslovnoj školi Harvard 1960. godine. Pedeset godina kasnije udio žena među studentima iste škole popeo se na 43 posto. Psihološka istraživanja pokazuju da žene posjeduju određene prednosti u odnosu na muškarce.

Ženske menadžerske osobine dakle uključuju:

  • sklonost konkretnome
  • sklonost podijeli moći i informacija
  • poticanje participacije i suradnje
  • izbjegavanje rizika
  • nesklonost površnim efektima
  • orijentiranost na međusobne odnose
  • mrežna, obiteljska organizacijska struktura
  • razumijevanje za tuđe ponašanje i probleme
  • nekonfliktno isticanje i poticanje suradnika
  • intuitivno i emotivno razrješavanje problema
  • spremnost priznanja vlastitih pogrešaka
  • težnja harmoničnim odnosima s oklolinom
  • emotivna izdržvljivost i otpornost na frustracije
  • veća samokontrola i manja brzopletost
  • stabilnost u stavovima

S druge strane, muške menadžerske osobine su: 

  • apstraktno mišljenje
  • vođenje putem komandiranja i kontrole
  • oslanjanje na moć položaja
  • sklonost riziku
  • mala otpornost na površne dojmove
  • orijentiranost na akciju
  • hijerarhijska, vojna organizacijska struktura
  • ignoriranje tuđih osobnih problema i briga
  • razmjena usluga kao izvor motivacije
  • analitično i racionalno rješavanje problema
  • težnja skrivanju vlastitih pogrešaka
  • spremnost na konflikt i sukobljavanja
  • sklonost eksploziji ili pucanju u krizama
  • manja samokontrola, veća brzopletost
  • sklonost mijenjanju stavova

Uz sve navedene prednosti, kao što je poticanje i isticanje dobre atmosfere, suradništva, intuitivno i emocionalno razrješavanje problema, žene češće i priznaju vlastite pogreške. Emotivno su otpornije na frustracije radnog okruženja i nisu brzoplete. Kao “slabiji spol” morale su evolucijski razviti suptilnije metode prepoznavanja tuđih namjera, te ih je stoga teže prevariti, izmanipulirati. One će brže i lakše ukazati na potencijalne opasnosti koje “vrebaju”. Lideri, suočeni s kriznim situacijama imaju višak serotonina u krvi. Žene ga u prosijeku imaju manje od muškaraca, što je još jedna od prednosti. Ženstvenost, taktičnost, osjećajnost, tolerantnost, intuitivnost koje žene posjeduju, ubrajaju se u “meke” menadžerke vještine koje postižu izvrsne rezultate.

Za kraj, umjesto zaključka:

“Svaka žena koja razumije probleme vođenja domaćinstva, bolje će razumjeti probleme vođenja države.” – Margaret Thatcher

“Žena je kao vrećica čaja – nikad ne znaš koliko je jaka, sve dok ne završi u vrućoj vodi.” – Eleanor Roosevelt

“Jaka žena shvaća da su darovi poput logike, odlučnosti i snage jednako ženstveno kao i intuicija i emocionalne veze. Ona vrednuje i koristi sve svoje darove. “- Nancy Rathburn

“Žena je puni krug. Unutar nje je moć stvaranja, njege i transformacije. “- Diane Mariechild

 

Napisala: Tihana Pandl

Literatura: Velimir Srića: Sve tajne harmoničnog vođenja, Algoritam, 2015.

Slika: Unsplash

Podijelite s prijateljima