Život jednostavniji – mi zadovoljniji

O pojednostavljivanju života zadnjih se godina puno piše i govori. Nekima je to samo trend, medijski vrlo zanimljiv i popraćen literaturom, objavama na društvenim mrežama, dokumentarnim emisijama, knjigama (uspješnicama)… Trend je to koji pokreće cijelu industriju.

Riječ je zapravo o težnji oduvijek prisutnoj kod manjeg broja ljudi i kod jednog dijela reakciji na suvremeni, ubrzani ritam života, materijalizam i konzumerizam.

Jednostavniji život znači puno toga – od posvećenosti životnim vrijednostima, smislu, svakom danu, trenutku do življenja u skladu s prirodom, samodostatnosti i samoodrživosti.
Jednostavniji život pruža više mogućnosti za kvalitetniji kontakt sa sobom, s drugim ljudima, prirodom, radošću i svime što propuštamo živeći hektičnim životom nakrcani obavezama i moranjima svih vrsta.

Ne postoji definicija niti životni stil s točnim odrednicama jednostavnog življenja. Za nekoga to znači život izvan grada i uzgajanje vrta, za nekoga manje stvari u domu, izbacivanje TV-a i interneta s trona na kojem su sada ili slično.

Živjeti jednostavnije znači živjeti zadovoljno s manje, staviti kvalitetu ispred kvantitete, cijeniti male stvari i događaje, njegovati odnose, ne ganjati društveni status i živjeti s ciljem ispunjavanja očekivanja društva (ili obitelji).

Takav životni stil obično uključuje reduciranje količine stvari koje posjedujemo i svjesnije življenje u kojem je, od onoga što i koliko posjeduješ, važnije kako se osjećaš, jesi li sretan/na, zadovoljan/na, ispunjen/a.

Potrošimo li manje novaca na stvari koje ne trebamo možemo manje raditi i to vrijeme koristiti za aktivnosti koje nas ispunjavaju, čine zadovoljnijima, upotpunjuju život i daju mu dublji smisao. Naglasak je na zahvalnosti i skromnosti.

 

Jednostavniji život znači manje životne troškove i manje obaveza.

Jednostavniji život znači živjeti u prostoru koji nije zatrpan nepotrebnim stvarima (često i smećem) i nepotrebnim obavezama što nerijetko biva i ostaje neprepoznati uzrok osjećaja preplavljenosti i tjeskobe (anksioznosti).

Jednostavniji život može uključivati i jednostavniju prehranu, kupnju lokalnih proizvoda od malih, lokalnih, ekološki osviještenih proizvođača. Također, to može biti život usmjeren što većoj samodostatnosti i ekološkoj održivosti. To može značiti sadnju vrta, vegetarijanstvo ili smanjenu konzumaciju mesa i mesnih proizvoda, kupnju rabljene (second hand) odjeće i drugih stvari, vožnju biciklom umjesto automobilom i sl.

Jedna od važnijih sastavnica jednostavnijeg života je jednostavniji raspored – ne nakrcan obavezama koje često daju samo privid smisla i produktivnosti.

Jednostavnijim življenjem stvaramo vrijeme za njegovanje važnih odnosa, s obitelji i prijateljima. Ulaganje u odnose poboljšava ih i produbljuje.

Konzumerizam i materijalizam usmjeravaju nas prema težnjama koje nikada ne možemo zadovoljiti jer u tom svijetu ne priznaju se dovoljno i dosta nego se uvijek treba težiti ka još, više, bolje…

Jednostavnije življenje je zdravije, u fizičkom i mentalnom odnosno duhovnom smislu. Ljudi koji odaberu živjeti jednostavnije obično žive mirnijim životom, s manje stresa, jedu zdravije i svjesnije, bolje spavaju, manje obolijevaju.

S čime krenuti ka jednostavnijem životu? Ponekad i male promjene imaju veliki učinak, ponekad pokrenu druge promjene i zavrte kotač. U nastavku su neke smjernice prakticiranjem kojih život činimo jednostavnijim.

 

Manje digitalne buke
Uređaji kojima smo okruženi istovremeno su i blagoslov i prokletstvo. Upravo zbog toga skloni smo pretjerati u njihovu korištenju. Dokazano je da nas digitalni mediji čine usamljenijima (usprkos brojnim online prijateljstvima i mogućnostima), tjeskobnijima, depresivnijima, umornijima, zavidnijima, nezadovoljnijima, manje suosjećajnima.

Kako smanjiti tu buku?

• odrediti vrijeme za provjeravanje e-pošte i odgovaranje
• odrediti vrijeme u danu i jedan dan u tjednu kad nećemo (ili ćemo minimalno) koristiti mobitel, računalo, TV
• isključiti sve obavijesti na telefonu kako nas njihovo stizanje ne bi nepotrebno ometalo
• na spavanje odlaziti bez mobitela i tako si osigurati mirnije večeri i jutra
• isključiti ili obrisati sve aplikacije koje nam zapravo ne trebaju ili nas opterećuju
• TV gledati ciljano, s namjerom (pogledati dobar film ili dokumentarac), ne stihijski (sjesti pred TV pa gledati što se nađe na programu)
• ograničiti čitanje/slušanje vijesti (to značajno pridonosi većem zadovoljstvu).

 

Život u skladu s vlastitim vrijednostima
Valja nastojati živjeti u skladu s onim što smatramo ispravnim i onda kad to nije popularno i kad je to teže nego raditi poput većine ljudi oko nas. Smisao života nije ispunjavati nečija nego svoja očekivanja. Živjeti jednostavnije ne mora značiti odricanje nego upravo slobodu (od nebrojenih želja, od više i bolje, od još…). Društvo, obitelj, prijatelji, mediji i drugi nameću nam svoje vrijednosti i očekivanja i guraju prema materijalističkom, konzumerističkom življenju. Društvenom pritisku lakše se oduprijeti uz podršku osoba koje dijele slične vrijednosti našima.

 

Zahvalnost
Zahvalnost nam pomaže da budemo skromniji, svjesniji onoga što već imamo. Osobe koje prakticiraju zahvalnost sklonije su uživati u jednostavnim životnim radostima i „malim stvarima“. Usmjereniji su na ono što imaju nego na ono što im nedostaje.

 

Organiziranost
Organizacija stvari i vremena, općenito života omogućava nam više vremena, kvalitetnije provođenje istog, osjećaj (koji je onda utemeljen) da upravljamo svojim životom. Organizacija stvari omogućava nam da znamo što imamo, gdje je to što imamo i sl. Veza između organizacije stvari i organizacije vremena uzajamna je, a oboje utječu na kvalitetu našeg življenja.

 

Ulaganje u iskustva, učenje i doživljaje
Život bogatijim i smislenijim čine naša iskustva i doživljaji, rad na sebi omogućava nam da ih proživimo u punini, svjesno. Učenje i iskustva obogaćuju značajno više nego materijalne stvari što uviđamo tek kad to iskusimo.

 

Edukacija i informiranje
Osoba koja je svjesna medijskog utjecaja i dobro informirana teže će podlijeći utjecaju najčešće marketinških poruka koje u velikoj mjeri kreiraju naše potrebe s ciljem prodaje svojih proizvoda.

 

Uredan dom
Put prema jednostavnijem življenju za mnoge počinje raščišćavanjem – pospremanjem prostora u kojem žive i odbacivanjem nepotrebnih stvari. Takva raščišćavanja prilika su da osvijestimo koliko stvari zapravo imamo, koje i koliko koristimo, koliko su nam nužne, koliko pridonose kvalitetnijem življenju, a koliko zauzimanju dragocjenog prostora i neredu. Nakon raščišćavanja prostora i odbacivanja nebitnih stvari dolazi do osjećaja lakoće, rasterećenosti i prozračnosti, u prostoru i posljedično u mislima.
Kako početi?

• započeti s malim stvarima (npr. krenuti s raščišćavanjem jedne ladice, ormara, police i po malo ići dalje…)
• prvo sortirati odjeću (donirati, pokloniti, reciklirati ono što ne nosimo
• svaki dan odbaciti jednu stvar koju ne trebamo ili napraviti jednu malu promjenu
• biti svjesni svog napora/truda i pohvaliti se za svaki uspješno prijeđen korak
• ne odustajati zbog jednog propusta ili slabosti ili lošeg dana.

Raščišćavanje je mogući prvi korak ka jednostavnijem življenju, no, priča tu ne staje. Ono nam omogućava čišći i organiziraniji prostor u kojem živimo i izvrsnu platformu za daljnje promjene.

 

Jedno po jedno
Danas jako popularni multitasking nužan je samo povremeno i poželjan u vrlo ograničenim količinama. U konačnici dovodi do većeg stresa, rastresenosti i lošije izvedbe odnosno učinkovitosti. Kad radimo jednu po jednu stvar/zadatak, usmjereniji smo i mirniji i postižemo bolje rezultate (dugoročno).

 

Postavljanje realističnih ciljeva
Prije nego imamo neko iskustvo teško možemo znati što nas točno čeka na putu promjene. Važno je ne podcjenjivati moguće prepreke kao niti očekivati previše od sebe. Važno je imati strpljenja sa sobom ( i s drugima) i ići prema promjeni polako ali sigurno, u svom ritmu.

 

Uživanje u nestrukturiranom vremenu
Živimo u vrijeme užurbanosti i stalnog pritiska prema obavezama zaboravljajući na važnost nestrukturiranog vremena – onog u kojem ništa ne planiramo, ništa ne moramo, samo jesmo. Na poslu si takvo što ne možemo (ne smijemo) dopustiti, osim za pauze. Očekivanja vezana uz učinkovitost na poslu često se preliju i na privatni život. Naprosto ne znamo ne raditi ništa i istinski odmarati. TV i društvene mreže „izvrsno“ upotpunjuju prazninu stvarajući ovisnost o endorfinima koje nam tako lako omogućavaju. Posljedica toga je da se i odrasli i djeca teško nose s nestrukturiranim vremenom i često im je to istoznačnica za dosadu. Zapravo, danas nam svima nedostaje malo dosade. Nestrukturirano vrijeme pruža nam priliku za istraživanje svog unutarnjeg kao i vanjskog svijeta. Potiče kreativnost i može rezultirati neslućenim dobrobitima.
Kako početi? Možda jednostavno uzeti jedan dan vikenda i odmarati, ne planirati ništa unaprijed, raditi što vam dođe.

Odličan način da provjerimo svoje težnje može biti i odlazak na godišnji odmor s manje stvari, u prirodnije okruženje, s manje planiranih aktivnosti. Tada možemo osvijestiti kako se snalazimo u takvim prilikama, što osjećamo, što nam nedostaje i koliko i sl.

 

Tekst preuzet s: www.vratazdravlja.com

Fotografija: Unsplash